ハワイ語ノート ーKauhiwailaniー

今打ち込んでいることを記録しよう Nā Kai ʻEwaluとハワイ語文法の基礎という本でノートを作っています。

Mokuna 20 Pahuhopu 1. Loaʻa

Ka ʻAʻano ʻo "Loaʻa" a me ka Unuhi ʻana iā "Have"

特殊な状態動詞のLoaʻaは「得られた」状態、「見つかった」状態などを表します。

英語ではHaveの使い方と似ています。

 

LoaʻaはʻAʻano(その中でも特殊な状態動詞)です。

英語にすると"to be gotten." "to be found" "to be caught," "to be possessed," "to exist."

になります。hamaniとペアになっているのは

 

kiʻi               (to go get, fetch)(goes with "gotten"),

huli/ʻimi       (to look for)(goes with "found"),

hopu           (to be arrested, grasp hold of) (goes with "caught")

 

Loaʻa iā ia ke keiki. He found/caught/got/has the boy.

Loaʻa ʻo ia iā mākou. We found/caught/got/have him.

ʻAʻole māua i loaʻa iā Kimo. Kimo didnʻt find us.(We were not found by Kimo.)

ʻAʻole i loaʻa ka iʻa iā Nani. Nani didnʻt catch the fish. (The fish wasnʻt caught by Nani.)

 

もう1つは英語にするとʻto existʻになります。

「〜がある、いる」という存在の意味を表すこともあリマス。

Pepeke Heʻoのように使えます。

He kumu niu ma laila.

Loaʻa ke kumu ma laila. There is a coconut tree there.

He mau haumāna me ia kumu. Thre are students with that teacher.

Loaʻa nā haumāna me ia kumu.

 

Pepeke Nono'a "he"のようにも使えます。

「〜を持っている」という所有の意味でもよく使われます。

所有されているものが主語として、所有者が原因の所在の名詞句として表されます。

Heをka/ke, nā or nonoʻaに置き換えます。

He ʻia kā Kimo.

Ua loaʻa kā Kimo iʻa.

Ua loaʻa ka iʻa aKimo. Kimo has a fish.

 

He mau kalipa kou? Do you have some slippers?

Loaʻa kou mau kalipa?

Loaʻa nā kalipa ou?

 

 

Mokuna 19 Hamani とʻAʻanoの考えの違い

Ikaiā / ʻIae ( with Hamani )

人や動物が主語になる場合が多い

結果ではなく、動作にフォーカス

達成してなくても良い

 

Hiaʻo (with ʻaʻano)

生き物以外が主語になる場合が多い

結果にフォーカスしている(アクシデントであっても良い)

努力の末、やっと達成する場合も表す

 

 

Mokuna 20 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawna 20.1.1

  1. I found the money.
    1. Ua loaʻa ke kālā iaʻu.
    2. Ua loaʻa iaʻu ke kālā.
    3. ʻAʻole i loaʻa ke kālā iaʻu. (I didn’t find the money.)
  2. Nani is going to find your horse.
    1. E loaʻa ana kou lio iā Nani.
    2. E loaʻa ana iā Nani kou lio.
    3. ʻAʻole e loaʻa ana kou lio iā Nani. (Nani is not going to find your horse.)
  3. They caught me.
    1. Ua loaʻa wau iā lākou.
    2. Ua loaʻa iā lākou wau.
    3. ʻAʻole wau i loaʻa iā lākou. (They didn’t catch me.)
  4. Their grandparents have that book (that we are talking about).
    1. Ua loaʻa ia puke i ko lākou mau kūpuna.
    2. Ua loaʻa i ko lākou mau kūpuna ia puke.
    3. ʻAʻole i loaʻa ia puke i ko lākou mau kūpuna. (Their grandparents didn’t have that book.)
  5. Leo is not going to catch me.
    1. ʻAʻole wau e loaʻa ana iā Leo.
    2. E loaʻa ana wau iā Leo. (Leo is going to catch me.)
    3. E loaʻa ana iā Leo wau. (Leo is going to catch me.)
  6. They did not find you.
    1. ʻAʻole ʻoe i loaʻa iā lākou.
    2. Ua loaʻa ʻoe iā lākou. (They found you.)
    3. Ua loaʻa iā lākou ʻoe.(They found you.)
  7. Kawai didn’t get her.
    1. ʻAʻole ʻo ia i loaʻa iā Kawai.
    2. Ua loaʻa ʻo ia iā Kawai. (Kawai got her.)
    3. Ua loaʻa iā Kawai ʻo ia. (Kawai got her.)
  8. She got the bottom of the taro.
    1. Ua loaʻa ʻo lalo o ke kalo iā ia.
    2. Ua loaʻa iā ia ʻo lalo o ke kalo.
    3. ʻAʻole i loaʻa ʻo lalo o ke kalo iā ia. (She didn’t get the bottom of the taro.)



Haʻawina 20.1.2

 

  1. There are old men with him.
    1. Loaʻa nā ʻelemākule me ia.
    2. He mau ʻelemākule me ia.
  2. They have a band-aid.
    1. Ua loaʻa kekahi wahī ʻeha iā lākou.
    2. He wahī ʻeha kā lākou.
  3. There is a truck on our driveway.
    1. Loaʻa kekahi kalaka ma ko kākou ala kalaiwa.
    2. He kalaka ma ko kākou ala kalaiwa.
  4. The ministers have some Portuguese sausages.
    1. Ua loaʻa kekahi mau naʻaukake Pukikī i nā kāhuna pule.
    2. He mau naʻaukake Pukikī kā nā kāhuna pule.
  5. There’s jewelry in this mud. 
    1. Ua loaʻa ka lako kāhiko ma kēia ʻūkele.
    2. He lako kāhiko ma kēia ʻūkele.






Haʻawina 20.1.3

  1. He ʻumi hulu manu ʻulaʻula a kēia mau wāhine./Those women have 10 red bird feathers.
  2. Nui nā uhi ona./He has a lot of tattoos.
  3. Aia kou kula pepeiao hema iaʻu./I have your left earring.
  4. He mau pahūpahū a Kalani./(Get) Kalani’s fire crackers.
  5. He hiʻu lōʻihi ko kēia iʻa./This fish has a long tail.
  6. Aia i nā kumu a ʻoukou ko ʻoukou mau ʻōlelohuna./Your teachers have your passwords.
  7. ʻAʻohe huila o kēia huilapalala./This wheelbarrow doesn’t have any wheels.
  8. Hoʻokahi wale nō o lāua ʻili kuapo./They have only one belt.
  9. He ake palai kaʻu./I have my fried liver.
  10. ʻElua o mākou inoa hope./They have two last names.
  11. Nui nā moʻo ma luna o kēia kumu niu./There are a lot of lizards on this coconut tree.
  12. ʻAʻole kāu pākeke iaʻu./I don’t have your bucket.

 

Haʻawina 20.5.2, ʻaoʻao 90

  1. Ua haku ʻia kēia mele e aʻu./Ua haku ʻia e aʻu kēia mele.
  2. Ua lawe hou ʻia ko Kanalu mau mākua i ka haukapila e aʻu./Ua lawe hou ʻia e aʻu i ka haukapila ko Kanalu mau mākua.
  3. E kali ʻia ana kekahi o nā ʻōhua lohi e nā kuene mokulele./E kali ʻia ana e nā kuene mokulele kekahi o nā ʻōhua lohi. 
  4. E kūʻai mua ʻia aku ana kēlā mau kipikua ma kou lima e ʻAnakala./E kūʻai mua ʻia aku ana e ʻAnakala kēlā mau kipikua ma kou lima.
  5. Ua pau kā Keʻala moʻo nuha i ke kokoleka./Ua pau i ke kokoleka kā Keʻala moʻo nuha. 
  6. Ua make ka puaʻa ʻeleʻele me nā pepeiao ʻē i koʻu kaʻa./Ua make i koʻu kaʻa ka puaʻa ʻeleʻele me nā pepeiao ʻē.
  7. Ua maloʻo nā lau o ke kumu manakō i ka makani./Ua maloʻo i ka makani nā lau o ke kumu manakō. 
  8. Ua paʻa ka pāiki a ke kauka i kāna kamu kahiko./Ua paʻa i kāna kamu kahiko ka pāiki a ke kauka.
  9. E palaki hou ʻia ana ko lākou lauoho e nā wāhine./E palaki hou ʻia ana e nā wāhine ko lākou lauoho.
  10. Ke ʻuī ʻia nei ka ʻūpī mua e ia./Ke ʻuī ʻia nei e ia ka ʻūpī mua.
  11. E ʻohi mua ʻia ana kēlā mau niu maka e Kaipo./E ʻohi mua ʻia ana e Kaipo kēlā mau niu maka.
  12. Ke kahi ʻia nei nā ʻumiʻumi o nā ʻelemākule e ke kauka./Ke kahi ʻia nei e ke kauka nā ʻumiʻumi o nā ʻelemākule.

Mokuna 19 Ka Hoʻoponopono Hemahema

HAʻAWINA 19.1.2

  1. Ua hīmeni ʻo Kuʻulei iā “Kona Kai ʻŌpua.”
    1. Ua hīmeni ʻia/ ʻo “Kona Kai ʻŌpua”/ e Kuʻulei.
    2. “Kona Kai ʻŌpua” was sang by Kuʻulei.
  2. Ua nākiʻi ʻia ka uea e aʻu.
    1. Ua nākiʻi/ au/ i ka uea.
    2. I tied the string.
  3. Ke kali ʻia nei ʻoukou e ko ʻoukou ʻanakala.
    1. Ke kali nei/ ko ʻoukou ʻanakala/ iā ʻoukou.
    2. Your folks uncle is waiting for you. 
  4. Ua ʻakaʻaka ʻo ia iā ʻoe.
    1. Ua ʻakaʻaka ʻia/ ʻoe/ e ia.
    2. You were laughed at by her.
  5. E ninini ʻia mai ana kaʻu kope e kekahi kaikamahine.
    1. E ninini mai ana/ kekahi kaikamahine/ i kaʻu kope.
    2. A girl is going to pour my coffee.

HAʻAWINA 19.1.3

  1. Leleiohoku composed this song.
    1. This song was composed by Leleiohoku.
    2. Ua haku ʻia/ kēia mele/ e Leleiohoku.
  2. Her grandparents are combing her hair.
    1. Her hair is being combed by her grandparents.
    2. Ke kahi ʻia nei/ kona lauoho/ e kona mau kūpuna./Ke kahi ʻia nei/ ka lauoho ona/ e nā kūpuna ona. 
  3. I am going to grate the coconuts.
    1. The coconuts are going to be grated by me.
    2. E waʻu ʻia ana/ nā niu/ e aʻu.
  4. You and Kalei kissed him.
    1. He was kissed by you and Kalei.
    2. Ua honi ʻia/ ʻo ia/ e ʻolua/ ʻo Kalei. Ua honi ʻia/ ʻo ia/ e ʻoe/ a me Kalei.
  5. The policemen are taking care of your cars.
    1. Your cars are being taken care of by the policemen.
    2. Ke mālama ʻia nei/ ko ʻoukou mau kaʻa/ e ka mākaʻi. Ke mālama ʻia nei/ nā kaʻa o ʻoukou/ e ka mākaʻi.

HAʻAWINA 19.2.1

  1. Ua maloʻo/ ka lole/ i ka lā.
  2. Ua pulu/ ka mauʻu/ i ka ua.
  3. Ua kū/ koʻu wāwae/ i ka wana.
  4. Ua hanini/ kaʻu waiū/iaʻu.
  5. Ua ʻeha/wau/ iā ʻoukou.
  6. ʻAʻole wau i ʻeha iā ʻoukou.
  7. ʻAʻole/ i piha/ ka hale pule/ iā mākou.
  8. ʻAʻole/ kākou/ i hina/ i ka makani.

 

HAʻAWINA 19.2.2

  1. I am cutting the string.
    1. Ke ʻoki ʻia nei/ ke kaula/ e aʻu.
    2. Ke moku nei/ ke kaula/ iaʻu.
    3. Ke ʻoki nei/ au/ i ke kaula.
  2. She cleaned the floor.
    1. Ua hoʻomaʻemaʻe ʻia/ ka papahele/ e ia.
    2. Ua maʻemaʻe/ ka papahele/ iā ia.
    3. Ua hoʻomaʻemaʻe/ ʻo ia/ i ka papahele.
  3. Kanani is going to open the bottle.
    1. E wehe ʻia ana/ ka ʻōmole/ e Kanani.
    2. E hemo ana/ ka ʻōmole/ iā Kanani.
    3. E wehe ana/ ʻo Kanani/ i ka ʻōmole.
  4. The dog got the ball. 
    1. Ua kiʻi ʻia/ ke kinipōpō/ e ka ʻīlio.
    2. Ua loaʻa/ ke kinipōpō/ i ka ʻīlio.
    3. Ua kiʻi/ ka ʻīlio/ i ke kinipōpō.

 

Haʻawina Hoʻomanaʻo, ʻaoʻao 73

 

  1. Ke hoʻomaka nei e piʻi hou koʻu mau paona.
  2. E Keha lāua ʻo Wailani, e ʻae ʻoe iā lākou i ko ʻolua mau kāmaʻa hila.
  3. Ua loaʻa kēia hulu maiā Keliʻi.
  4. E, no ka holoholona hea kēia huelo/puapua?
  5. ʻAʻohe lī o ke kāmaʻa puki o ka moʻopuna o kona kaikuaʻana.
  6. Aia kāu mau huilapalala i i kēlā mau wāhine ʻekolu.
  7. ʻO ke paniolo hea ana ka mea hana ake?
  8. Nui ka ʻeuʻeu o kēlā mau ʻīlio āu.
  9. Ua pinana aʻe kaʻu pōpoki i ke kumu lāʻau a ua lele ʻo ia mai laila aku i ka hale. 
  10. No wai kēlā mau kākini ma kahi kokoke i ka hāmale?
  11. I ka wā liʻiliʻi o koʻu kupuna wahine, ua neʻe aku ʻo ia mai Maui nei i Honolulu.
  12. He mea huna kā kēlā mau luāhine, akā ʻaʻole lākou e haʻi mai iā mākou.
  13. Nāna i hoʻokomo i ka pahūpahū i kāu pahu leka, e Māmā.
  14. Nui nā pūlumi a ʻolua e Hauʻoli lāua ʻo Pili./Kū ka paila o nā pūlumi a ʻolua e Hauʻoli lāua ʻo Pili. 
  15. a) hoʻōpala, e)hōʻoliʻoli i)hoʻōnaona, o) hoʻouliuli, u)hoʻāhuwale

Mokuna 18 Hōʻike

Māhele I- E unuhi i nā hopuna ma lalo nei mai ka ʻōlelo Hawaiʻi a i ka ʻōlelo Pelekānia. 

 

  1. E holo ana ʻo Kawaiola ma ke alanui ʻo Kīlauea i nehinei. Ua paʻa nō hoʻi ke alanui i nā kaʻa.
    1. Kawaiola was going (in the car) on Kīlauea street yesterday. The street was really congested with cars.
  1. E kiʻi ʻia ana nā mea inu e lāua mai 7-Eleven ma ke alanui East Kāwili. ʻO Kūlani kona kaikuahine, a ua noi ʻia lāua e kiʻi i nā “slurpees” no ka ʻohana ʻoiai wela loa ʻo waho!
    1. Drinks are going to be gotten by them (2) from 7-Eleven on East Kāwili street. Kūlani is his sister, and they were asked to get “slurpees” for the family since it is really hot outside!
  1. 6 kānaka o kona ʻohana. Noho kona mau hoahānau ma ka ʻaoʻao o kona hale. 4 lākou. No laila, e kiʻi ʻia ana 10 mau slurpees e Kawaiola lāua ʻo Kūlani.
    1. His family has 6 people. His cousins live on the side of his house. There are 4 of them. So, 10 slurpees will be gotten by Kawaiola and Kūlani.

 

  • Kawaiola: E Kūlani, ua kamaʻilio mua paha ʻoe me Māmā no nā maʻono o nā “slurpees?”

 

    1. Kūlani, did you speak first with Mom regarding the flavors of the “slurpees?”

 

Māhele II- E unuhi i nā hopuna ʻōlelo ma lalo nei mai ka ʻōlelo Pelekānia a i ka ʻōlelo Hawaiʻi. 

 

Kūlani: No, I didn’t speak with Mom about the flavors of the “slurpees.” She told me that I will be the one to decide the flavors.

 

    1. ʻAʻole, ʻaʻole wau i kamaʻiio me Māmā e pili i nā māʻono o nā “slurpees.” Ua haʻi mai ʻo ia iaʻu, naʻu e hoʻoholo i nā maʻono. 

 

 

  • Kawaiola: The important thing, it is you who will fill the cups at 7-Eleven.

 

    1. ʻO ka mea nui, nāu e hoʻopiha i nā kīʻaha ma 7-Eleven.

 

  • Kūlani: The last time we went, the cups were filled, and it spilled on the floor. Be careful!

 

    1. I kēlā manawa aku nei a kāua, ua hoʻopiha ʻia nā kīʻaha, a ua hanini ma ka papahele. E makaʻala.

 

  • Kawaiola: Okay, do you have my wallet and phone? (It) was given to you at the house. 

 

If I donʻt have my wallet, I don’t have money!

  1. ʻO ia, aia iā ʻoe kaʻu pāiki kālā a me kaʻu kelepona? Ua hāʻawi ʻia iā ʻoe ma ka hale. Inā ʻaʻohe aʻu pāiki kālā, ʻaʻohe aʻu kālā?

Mokuna 18 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawina 18.3.2:

  1. The dog was stolen.

    1. Ua ʻaihue ʻia ka ʻīlio.

  2. You will see.

    1. E ʻike ʻoe.

  3. The letter is being brought from Lānaʻi.

    1. Ke lawe ʻia nei ka leka mai Lānaʻi mai.

  4. We are not going to cook.

    1. ʻAʻole kākou e kuke ana.

  5. We are not going to be helped.

    1. ʻAʻole mākou e kōkua ʻia ana.

  6. I prayed from last week.

    1. Ua pule au mai kēlā pule aku nei.

  7. The jacket is going to be kept.

    1. E mālama ʻia ana ka lākeke.

  8. Keoni is reading from inside this book.

    1. Ke heluhelu nei ʻo Keoni mai loko o kēia puke.

  9. The teacher didnt pull.

    1. ʻAʻole i huki ke kumu.

  10. She was not pulled.

    1. ʻAʻole ʻo ia i huki ʻia.

  11. The plate was washed.

    1. Ua holoi ʻia ke pā.

  12. The coffee is not being poured.

    1. ʻAʻole e ninini ʻia nei ke kope.

  13. The dog chased the pigs.

    1. Ua alualu ka ʻīlio i nā puaʻa.

  14. The pigs were being chased.

    1. E alualu ʻia ana nā puaʻa.

  15. They are not being chased.

    1. ʻAʻole lākou e alualu ʻia nei.

 

Haʻawina 18.6.1:

  1. E heluhelu ʻia mai ana ka puke mua.

    1. The first book is going to be read.

  2. Ke kuke mua ʻia nei ka pipi.

    1. The beef is being cooked first.

  3. Ua lawe hou ʻia mai ka ʻupena maiā Leo aku a hiki i laila.

    1. The net was brought again from Leo until there.

  4. E hāʻawi hou ʻia aku ana ka makana.

    1. The gift is going to be given again.

  5. ʻAʻole au i kiki mua ʻia i ia pō.

    1. I was stung again that (aforementioned) night.

  6. Ke kūʻai ʻia mai nei nā manakō hou.

    1. The new mangos are being bought.

  7. ʻAʻole i ʻeku mua ʻia iho ka ʻāina o mākou.

    1. Our land was not rooted first.

  8. E lawe ʻia aʻe ana nā pāisi mai aʻu aku a hiki iā Kika.

    1. The purses are going to be brought from me to Kika.

  9. Ua hana hou ʻia iho nei ka hōʻike.

    1. The show was done again.

  10. E hoʻouna mua ʻia mai ana ka pahu nui mai Līhuʻe mai a hiki i ko kākou hale.

    1. The big drum is going to be sent first from Līhuʻe to our house.

  11. ʻAʻole lāua i alualu hou ʻia mai kai mai o ke alanui Kamehameha a hiki i kēia lā.

    1. They were not chased again from the sea side of Kamehameha street until today.

 

Haʻawina Hui Pū ʻIa:

  1. My hammer wasnt stolen from inside the garage.

    1. ʻAʻole i ʻaihue ʻia kaʻu hāmale mai loko o ka hale kaʻa.

  2. Your shovel will be left close to your sox. (ʻaʻole au kamaʻāina i kēia huaʻōlelo pelekania)

    1. E waiho ʻia kāu kopalā i kahi kokoke i kou mau kākini.*

  3. Nani and Keoki said that they ate at three in the morning.

    1. Ua ʻōlelo ʻo Nani lāua ʻo Keoki ua ʻai lāua i ka hola ʻekolu o ke aumoe.*

  4. I heard that they eat dog in Korea.

    1. Ua lohe au ʻai ʻia ka ʻīlio ma Kōlea.*

  5. My mom and my dad said that they werent helped in that store.

    1. Ua ʻōlelo koʻu Māmā lāua ʻo koʻu Pāpā ʻaʻole lāua i kōkua ʻia i kēlā hale kūʻai.*

  6. They sell (road) gravel, sand, and glass at that store.

    1. Kūʻai ʻia aku ka hakuʻili, ke one, a me ke aniani i kēlā hale kūʻai.

  7. Keoni them said that they would fix the horn of my car first.

    1. Ua ʻōlelo ʻo Keoni mā e hoʻoponopono mua ʻia ka ʻolē o koʻu kaʻa.*

  8. They dont tattoo tattoos here.

    1. ʻAʻole kākau ʻia nā uhi ma ʻaneʻi.*

  9. That lace on your boot is open again.

    1. Hemo hou kēnā lī ma kou kāmaʻa puki.

  10. They dont allow baggy jeans at our school.

    1. ʻAʻole ʻae ʻia ka lole wāwae ʻāhina ʻaluʻalu ma ko kākou kula.

  11. We were put into a little ditch and told to hide.

    1. Ua hoʻokomo ʻia iho mākou i loko o ka ʻauwaha a haʻi ʻia e peʻe.*

  12. At school yesterday, they didnt tell us that school would be closed today.

    1. Ma ke kula i nehinei, ʻaʻole lākou i haʻi iā mākou e pani ʻia ke kula i kēia lā.*

  13. Your vest is being dried outside again.

    1. Ke kaulaʻi hou ʻia nei kou pūliki i waho.

  14. Nani them said to wake them up at quarter to seven.

    1. Ua ʻōlelo ʻo Nani mā e hoʻāla ʻia i ka hapahā i koe kani ka hola ʻehiku.

  15. Place the proper form of “hoʻo-” before these words and translate the result.

a. ʻokoʻa (different) 

Hōʻokoʻa - to make different

e. ʻālapa (an athlete)

Hoʻālapa - to make athletic

i.  uluhua (frustrated)

Hoʻouluhua - to frustrate

o.  okaoka (cut up into little bits as in shredded coconut)

Hoʻōkaoka - to cut up into little bits

u. ʻawaʻawa (fermented)

Hōʻawaʻawa - to ferment

 

Haʻawina Hoʻomanaʻo

 

  1. I have a new handle for your rake, lady.
    1. He ʻau hou kaʻu no kāu kope, e ka wahine. 
  2. Iʻm the one who asked what size your ring was.
    1. Naʻu i nīnau i ka nui o kou komo lima.
  3. It was my brother who went into the closed church when he was a teenager.
    1. Na koʻu kaikaina i komo ma ka hale pule pani i kona wā ʻōpio.
  4. How many wheelbarrows did you have when you were a child, Uncle?
    1. ʻEhia āu huila palala i kou wā kamaliʻi, e ʻAnakala?
  5. What direction (side) is the firecracker smoke here in Hāna going to be coming from?
    1. Mai ka ʻaoʻao hea mai ana ka uahi pahūpahū ma Hāna nei?
  6. Sheʻs the one who asked where these fifteen mangos are from.
    1. Nāna i nīnau no hea mai kēia mau manakō he ʻumikūmālima.
  7. The old ladies and the girls walked close to my mailbox again.
    1. Ua hele wāwae hou nā luāhine a me nā kaikamāhine i kahi kokoke i kaʻu pahu leka.
  8. Do you and your sister have any coconut meat?
    1. He ʻiʻo niu kā ʻolua ʻo kou kaikuahine?
  9. Who was the one who moved the ripped one to where the clean one is?
    1. Na wai i hoʻoneʻe i ka mea nahae i kahi o ka mea maʻemaʻe?
  10. What an excited dog Leimana and I have!
    1. Hō ka ʻeuʻeu o ka ʻīlio a māua ʻo Leimana!
  11. Who is going to have my lip stick?
    1. Aia ana kaʻu pena lehelehe iā wai?
  12. This is your trip and you pick up the tickets, Liko and Kalae.
    1. Na ʻolua kēia huakaʻi a na ʻolua e kiʻi i nā likiki, e Liko lāua ʻo Kalae.
  13. Did you meet her at your school, ʻUla and Peni?
    1. Ua launa ʻolua me ia ma kou kula, e ʻUla lāua ʻo Peni?
  14. Hey, grandparents, you sure have a lot of grandchildren!
    1. E nā kūpuna, nui nō nā moʻopuna a ʻolua!
  15. I have a secret, we are not going to be your teachers this year. 
    1. He mea huna kaʻu, ʻaʻole ana mākou ʻo kā ʻoukou mau kumu i kēia makahiki. 

Mokuna 17 Hamani 他動詞とHehele 自動詞 & Hamani 他動詞と’A'ano形容詞の使い方

Hamani 他動詞は動かす対象物がある場合                  Hehele 自動詞は主語自体のの動き

hoʻohele - to walk a dog                                                   hele

hūnā - to hide something                                                peʻe

hōʻauʻau - to bathe a baby                                               ʻauʻau

hoʻomoe - to lay something down                               moe

hoʻonoho to seat someone                                          noho

hoʻokomo - insert, enter data                                          komo

koʻokū - to stand something up                                  kū

hoʻopuka - to make go outside                                     uka

hoʻihoʻi - return something                                           hoʻi

hoʻoneʻe - to move somothing                                        neʻe

 

English "cut"

hamani = ʻoki

ʻaʻano = moku

English "cook"

ʻaʻano = hoʻomoʻa, kuke

ʻaʻano = moʻa

English "get"

hamani = kiʻi

ʻaʻano = loaʻa

English "clean"

hamani = hoʻomaʻemaʻe, holoi

ʻaʻano = maʻemaʻe

 

ʻaʻanoに続くのは受け身の主語(ʻōkena) が来て「〜される」

hamani続く主語(ʻākena)は動く側の主語が来る「(〜を)〜する」