ハワイ語ノート ーKauhiwailaniー

今打ち込んでいることを記録しよう Nā Kai ʻEwaluとハワイ語文法の基礎という本でノートを作っています。

Mokuna 24 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawina 24.2.1 (157)

  1. I am cooking twelve eggs.
    1. Ke kuke nei wau i ʻumikūmālua hua moa.
  2. We flew to twenty-nine countries.
    1. Ua lele mākou i iwakāluakūmāiwa ʻāina.




Haʻawina 24.3.1 (159), 

  1. Where should we leave this package of dry ʻōpelu?
    1. I hea kākou e waiho ai i kēia pūʻolo ʻōpelu maloʻo?
  2. Why did some of the children sit outside?
    1. No ke aha i noho ai kekahi mau keiki i waho?
  3. When is the news going to be told to him?
    1. Āhea e haʻi ʻia ai ka nūhou iā ia?
  4. What were Ioane them eating with?
    1. Me ke aha e ʻai ana ʻo Ioane mā?
  5. Who did Nani get the book from?
    1. Maiā wai mai i loaʻa ai ka puke iā Nani?
  6. Where will the wind be blowing from?
    1. Mai hea mai e pā mai ai ka makani?
  7. On what page was my name written?
    1. Ma ka ʻaoʻao ʻehia i kākau ʻia ai koʻu inoa?



Haʻawina 24.3.2 (160), 

  1. There was a lot of rain last night, and that’s why we stayed home.
    1. Ua nui ka ua i ka pō nei, a no ia kumu mākou i noho iho ai ma ka hale.
  2. The plane arrives at twenty-seven to eleven, and that’s when my bags are going to be returned to Kauaʻi here.
    1. E hōʻea mai ka mokulele i ka iwakāluakūmāhiku minuke i koe kani ka hola ʻumikūmākahi, a i ia wā ana e hoʻihoʻi ʻia ai kaʻu mau pāiki i Kauaʻi nei.
  3. This is how our leis are being strung at this lei shop. (hale kau lei)
    1. Penei e kui ʻia nei kā kākou mau lei ma kēia hale kau lei.
  4. Kawailele them were told to wait for me, and that’s why they were sitting behind you.
    1. Ua haʻi ʻia ʻo Kawailele mā e kali iaʻu, a no ia kumu lākou e noho ana ma hope ou.
  5. I got punched in a game and since then the toe on my left foot has hurt.
    1. Ua kuʻi ʻia wau ma kekahi pāʻani a mai ia manawa i ʻeha ai ka manamana wāwae o koʻu wāwae hema.
  6. Iʻm the one who gave the candy to Kai, and he was probably the one that Uʻilani got it from. 
    1. Naʻu i hāʻawi i ke kanakē iā Kai, a maiā ia mai i loaʻa ai ke kanakē iā Uʻilani.




Haʻawina 24.3.3 (161)

  1. I ka Poʻakahi, ua hele aku wau i ka hale kūʻai.
  2. I ka Poʻakahi wau i hele aku ai i ka hale kūʻai.
  3. Me Lani wau e ʻai iho ai i ka meaʻai Pākē.
  4. Me Lani, ʻai iho wau i ka meaʻai Pākē.
  5. I ka Poʻalima, e kōkua mai ana ʻo Kaipo iā kākou.
  6. I ka Poʻalima ana e kōkua ai ʻo Kaipo iā kākou.




Haʻawina Hui Pū ʻIa, mk 23 

  1. Keoki and Nani were waiting outside their piano (playing) class yesterday.
    1. E kali ana ʻo Keoki lāua ʻo Nani i waho o kā lāua papa hoʻokani piano i nehinei.
  2. They don’t like playing piano….
    1. ʻAʻohe o lāua makemake i ka hoʻokani piano…
  3. ….but, they have to take this class for their major.
    1. Akā, pono lāua e komo i kēia papa no kā lāua mēkia. 
  4. That’s how they (ended up) enrolled in it.
    1. Pēlā lāua i kāinoa ai.
  5. K: I tried to practice last night without the piano.
    1. Ua hoʻāʻo wau e hoʻomaʻamaʻa i ka pō nei me ka loaʻa ʻole o ka piano.
  6. N: Me too. I don’t have a piano at home.
    1. ʻO wau kekahi. ʻAʻohe aʻu piano ma ka hale.
  7. That’s why Iʻm not making progress in this class.
    1. No ia kumu wau e holomua ʻole nei ma kēia papa.
  8. K: Saturday, I went to Kalāʻs house because his mom has a piano.
    1. I ka Poʻaono, ua hele au i ko Kalā hale no ka mea he piano kā kona māmā.
  9. That’s the piano that I practiced on for the midterm.
    1. Ma ia piano wau i hoʻomaʻamaʻa ai no ka hōʻike waena kau.
  10. And that’s the piano Iʻm going to practice on for the final exam.
    1. A ma ia piano ana wau e hoʻomaʻamaʻa ai no ka hōʻike hope loa.
  11. N: Youʻre lucky. Where is this money-less girl here going to find a piano?!
    1. Laki ʻoe. I hea ana e loaʻa ai kekahi piano i kēia kaikamahine kālā ʻole?






Haʻawina Hoʻomanaʻo, mk 23 

  1. When the ministers gave the money to the old people, one old lady cried.
    1. I ko nā kāhuna pule hāʻawi ʻana i ke kālā i ka poʻe kūpuna, ua uē kekahi luahine.
  2. We couldnʻt find any manini at the market when we went there.
    1. ʻAʻole i hiki ke loaʻa ka manini ma ka mākeke i ko mākou hele ʻana i laila.
  3. Can you fix cars, boys, or, do you take your cars to a mechanic?
    1. Hiki iā ʻoukou ke hoʻoponopono kaʻa e nā keikikāne, a i ʻole lawe ʻia ko ʻoukou mau kaʻa i kekahi kanaka hoʻoponopono kaʻa?
  4. After the plates were put on the table, the family sat down to eat the food.
    1. Ma hope o ka waiho ʻia ʻana o nā pā ma ke pākaukau, ua noho ihola ka ʻohana i lalo no ka ʻai meaʻai ʻana.
  5. This key can’t open this door.
    1. ʻAʻole hiki ke hemo kēia puka i kēia kī.
  6. One girl was standing in front of me and the other girl was talking to the men behind me. 
    1. E kū ana kekahi kaikamahine ma mua oʻu a e walaʻau ana kekahi kaikamahine aku i nā kāne ma hope oʻu. 

Mokuna 23 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawina 23.1.1-ʻaoʻao 142

  1. The boys must weed the garden.
    1. Pono (poʻo) nā keikikāne (piko) e waele (e pepeke painu) i ka māla (ʻawe).
  2. Uluwehi had to take care of the dogs.
    1. Ua pono ʻo Uluwehi e mālama i nā ʻīlio.
  3. Kauhi should fill the package.
    1. Pono ʻo Kauhi e hoʻopiha i ka pūʻolo.
  4. We ought to squeeze out the salt water.
    1. Pono kākou e ʻuī i ke kai.



Haʻawina 23.2.1-ʻaoʻao 143

  1. ʻAʻole au hana ma laila.
    1. ʻAʻohe oʻu hana ma laila.
    2. I donʻt work there.
  2. ʻAʻole kāna mau keiki pāʻani i ka pōpeku.
    1. ʻAʻohe pāʻani o kāna mau keiki i ka pōpeku.
    2. His kids do not play football.
  3. ʻAʻole mākou lei i ka ʻilima ma koʻu hālau.
  1. ʻAʻohe o mākou lei i ka ʻilima ma koʻu hālau.
  2. We do not wear lei ʻilima in my hālau.
  1.  Aʻole ʻoe ʻai i ka meaʻai Pilipino?
  1. ʻAʻohe oʻu ʻai i ka meaʻai Pilipino.
  2. You do not eat Filipino food?
  1. ʻAʻole ʻo ia māʻona.
    1. ʻAʻohe ona māʻona.
    2. He does not get full.



Haʻawina 23.3.1-ʻaoʻao 144

  1. Ua hele au i Kauaʻi.
    1. I Kauaʻi (poʻo) wau (piko) i hele ai (poʻo).
  2. Ua noho paha ʻo Pua me Lei.
    1. Me Lei paha (poʻo) i noho ai (poʻo) ʻo Pua (piko).
  3. E noho paha ʻoe ma ʻaneʻi.
    1. Ma ʻaneʻi paha (poʻo) ʻoe(piko) e noho ai (poʻo).
  4. E hīmeni ana au i ka lā ʻāpōpō.
    1. I ka lā ʻāpōpō ana (poʻo) au (piko) e hīmeni ai (poʻo).
  5. Ke ʻai nei kona kahu hānai kāne ma laila.
    1. Ma laila (poʻo) e ʻai nei (poʻo) kona kahu hānai kāne (piko). 

 

Haʻawina 23.3.2-ʻaoʻao 145

  1. They saw the car yesterday.
    1. Ikaiā: Ua ʻike lākou i ke kaʻa i nehinei.
    2. Kālele Kūlana: I nehinei lākou i ʻike ai i ke kaʻa.
    3. ʻIae: Ua ʻike ʻia ke kaʻa e lākou i nehinei.
    4. Kālele Kūlana: I nehinei i ʻike ʻia ai ke kaʻa e lākou.
  2. We are going to tell you tomorrow.
    1. Ikaiā: E haʻi aku ana mākou iā ʻoe i ka lā ʻāpōpō.
    2. Kālele Kūlana: I ka lā ʻāpōpō ana mākou e haʻi aku ai iā ʻoe. 
    3. ʻIae: E haʻi ʻia aku ana ʻoe e mākou i ka lā ʻāpōpō.
    4. Kālele Kūlana: I ka lā ʻāpōpō ana e haʻi ʻia aku ai ʻoe e mākou.
  3. That’s when they killed the pig.
    1. Ikaiā: Ua pepehi aku lākou i ka puaʻa i kēlā manawa.
    2. Kālele Kūlana: I kēlā manawa lākou i pepehi aku ai i ka puaʻa.
    3. ʻIae: Ua pepehi ʻia aku nā puaʻa e lākou i kēlā manawa.
    4. Kālele Kūlana: I kēlā manawa i pepehi ʻia aku ai nā puaʻa e lākou.
    5. Hiaʻo: Ua make nā puaʻa iā lākou i kēlā manawa. 
    6. Kālele Kūlana: I kēlā manawa i make ai nā puaʻa iā lākou. 

Mokuna 22 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawina 22.1.1-121

  1. Ua hoʻopio aku lāua i ke kukuihelepō
    1. I ka hoʻopio ʻana aku o lāua i ke kukuihelepō
    2. (when) they (2) turned off the lantern/..their turning off of the lantern
  2. Ke ʻaoa aku nei nā ʻīlio iā ia.
    1. I ka ʻaoa ʻana aku o nā ʻīlio iā ia
    2. (when) the dogs barked at him/...the barking of the dogs at him
  3. E hele aku ana au i Kohala.
    1. I ka hele ʻana aku oʻu i Kohala
    2. (when) I went to Kohala./...my going to Kohala
  4. Ke ʻokiʻoki iho nei ʻo ia i ka limu.
    1. I ka ʻokiʻoki ʻana iho ona i ka limu
    2. (when) he cut the seaweed/...his cutting of the seaweed.
  5. E hāʻawi mai ana ʻoe i ke ʻau iaʻu.
    1. I kou hāʻawi ʻana mai i ke ʻau iaʻu/I ka hāʻawi ʻana ou i ke ʻau iaʻu
    2. (when) you gave me the stem/...your giving me the stem

Haʻawina 22.1.2-122

  1. E luʻu iho ana au i nā wana ma mua ona.
    1. I ka luʻu ʻana iho oʻu i nā wana ma mua ona
    2. I koʻu luʻu ʻana iho i nā wana ma mua ona
  2. Ua haʻalele aku ʻo ia iā Kahuku ma ka ʻumi i hala ka hola ʻehā.
    1. I ka haʻalele ʻana aku ona iā Kahuku ma ka ʻumi i hala ka hola ʻehā
    2. I kona haʻalele ʻana aku iā Kahuku ma ka ʻumi i hala ka hola ʻehā
  3. Ua palahū aʻe nā hua kūawa o lalo o ia kumu lāʻau.
    1. I ka palahū ʻana aʻe o nā hua kūawa o lalo o ia kumu lāʻau
    2. I ko nā hua kūawa o lalo o ia kumu lāʻau palahū ʻana aʻe 

Haʻawina 22.1.3-123

  1. My helping of him
    1. Koʻu kōkua ʻana iā ia/ke kōkua ʻana oʻu iā ia
  2. The swimming of the children
    1. Ko nā keiki ʻau ʻana/ka ʻau ʻana o nā keiki
  3. Nāinoa’s fetching of the coffee
    1. Ko Nāinoa kiʻi ʻana i ke kope/ke kiʻi ʻana o Nāinoa i ke kope
  4. The feeding of the babies
    1. Ka hānai ʻana i nā pēpē
  5. The arriving of the car
    1. Ko ke kaʻa hiki ʻana mai/ka hiki ʻana mai o ke kaʻa
  6. Our (you and I) opening of the package
    1. Ko kāua wehe ʻana aku i ka pūʻolo/Ka wehe ʻana aku o kāua i ka pūʻolo

Haʻawina 22.1.4-123

  1. Ua holoi aku māua i nā pā.
    1. I ko māua holoi ʻana aku i nā pā/I ka holoi ʻana aku o māua i nā pā
    2. our washing of the plates/The washing of the plates by us
  2. E hānai iho ana ʻo Lani i nā pipi.
    1. I ko Lani hānai ʻana iho i nā pipi/I ka hānai ʻana iho o Lani i nā pipi
    2. Lani’s feeding the cattle.../the feeding of the cattle by Lani
  3. Ua hoʻopio hou au i nā kukui.
    1. I koʻu hoʻopio ʻana i nā kukui/I ka hoʻopio ʻana oʻu i nā kukui
    2. My turning off of the lights/The turning off of the lights by me

Haʻawina 22.1.8-127

  1. You are going to be happy after you see Uʻi folks.
    1. E hauʻoli ana ʻoe ma hope o kou ʻike ʻana iā Uʻi mā./E hauʻoli ana ʻoe ma hope o ka ʻike ʻana ou iā Uʻi mā.
  2. The man washed his car before he went to the movie.
    1. Ua holoi aku ke kāne i kona kaʻa ma mua o kona hele ʻana aku i ke kiʻiʻoniʻoni./Ua holoi ke kāne i kona kaʻa ma mua o ka hele ʻana aku ona i ke kiʻiʻoniʻoni.
  3. When we grated the coconuts, the girls squeezed out the liquid (i.e., coconut milk). 
    1. I ko mākou waʻu ʻana aku i nā niu, ua ʻuī nā kaikamāhine i ka wai niu./I ka waʻu ʻana aku o mākou i nā niu, ua ʻuī nā kaikamāhine i ka wai niu.
  4. Tūtū grows kalo in order to eat poi every day.
    1. Hoʻoulu ʻo Tūtū i ke kalo no ka ʻai ʻana i ka poi i nā lā a pau/i kēlā lā kēia lā.

 

Haʻawina 22.1.6 (124)

  1. Ua maloʻo aku nā lau i ka makani.
    1. ka maloʻo ʻana aku o nā lau i ka makani.
    2. ko nā lau maloʻo ʻana aku i ka makani.
    3. The drying of the leaves in the wind
    4. The leaves drying because of the wind
  2. Ua huki ʻia aʻe nā uea o ka mīkini e ia.
    1. Ka huki ʻia ʻana aʻe o nā uea o ka mīkini e ia.
    2. Ko nā uea o ka mīkini huki ʻia ʻana aʻe e ia.
    3. The pulling of the wires of the machine by him.
    4. The wires of the machine pulled by him.
  3. E maʻemaʻe aʻe ana ke ʻō i kēnā ʻūpī.
    1. Ka maʻemaʻe ʻana aʻe o ke ʻō i kēnā ʻūpī.
    2. Ko ke ʻō maʻemaʻe ʻana i kēnā ʻūpī.
    3. The cleaning of the fork by that sponge.
    4. The fork’s cleaning by that sponge. 
  4. Ke ʻaoa ʻia mai nei māua e kā lāua mau ʻīlio.
    1. Ka ʻaoa ʻia ʻana mai o māua e kā lāua mau ʻīlio
    2. Ko māua ʻaoa ʻia ʻana mai e kā lāua mau ʻīlio
    3. The being barked at of us by their dogs
    4. Our being barked at be their dogs




Haʻawina 22.1.7 (125)

  1. Our being able to stand up
    1. Ka hiki ʻana iā kākou ke kū i luna
  2. Their finding that beautiful shell
    1. Ka loaʻa ʻana o kēlā pūpū nani iā lākou
  3. Your being able to be taken
    1. Ka hiki ʻana ke lawe ʻia ʻoe
  4. My catching the first two pigs
    1. Ka loaʻa ʻana o nā puaʻa ʻelua mua iaʻu
  5. The two of you getting this bottle of milk
    1. Ka loaʻa ʻana o kēia ʻōmole waiū iā ʻolua
  6. My being able to build a canoe
    1. Ka hiki ʻana iaʻu ke kāpili i kekahi waʻa




Mokuna 21 Pahuhopu 2 Hiki 状態動詞による「可能」

文の最初にHikiを置いて可能性を表します。

「〜すること」が可能だと表現する時、Keを使います。Ke=こと

Hiki ke heluhelu i ka puke

本を読むことが可能です。

 

「誰が」を表す時、

ʻAʻano状態動詞をKeで使った時はそのまま主語を入れます。

Hiki ke make ʻoe i ka maʻi.

あなたが病気で死ぬかもしれない。

 

Hehele, Hamani動作や行為を表す動詞の場合はi/iāで名詞句としてHikiの後ろに置きます。

Hiki iā Kaleo ke ʻōlelo Hawaiʻi.

Kaleoはハワイ語を話すことができる。

Hiki i kaʻu wahine ke hula i Hilo.

私の妻はヒロで踊ることができる。

 

受け身の文ʻiaeをHikiと使う時は状態動詞’A'anoと同じ順序に主語が来て、i/iāで名詞句は作らないです。

Hiki ke nuku ʻia kēlā keiki kolohe i ke kula.

あのいたずらっ子が学校で叱られるかもしれない。

 

「ハワイ語文法の基礎」より

 

 

Mokuna 21 Pahuhopu 1 Ka ʻAwe Kāloko

ʻAwe Kālokoはハワイ語でよく使われます。

たとえば、

ʻauʻau kai (swim in the ocean)

ʻauʻau wai (swim in fresh water)

puhi paka (smoke cigarette)

inu wai (drink water)

inu lama (drink alcohol)

kau lio (ride horse)

kau paikikala (ride bike)

ただ泳ぐだけでなく、海なのか真水なのか? 飲むだけでなく、水かお酒か?まで言う方がハワイ語の感覚になるので、それがʻAwe Kālokoです。

 

ʻAweをHamaniのkāhuluに置くとどうなるかと言うと、

 

Ua ʻai mākou i ka laulau. 私たちはラウラウを食べた。

We ate laulau.

Ua ʻai laulau mākou. 私たちはラウラウを食べることをした。

We did laulau eating.

 

ʻAweをHeheleのkāhuluに置くとどうなるかと言うと、

 

Makemake au i ke kau ma ka mokulele.

I like to ride airplanes.

Makemake au i ke kau makulele.

I like to do airplane riding.

 

 

Mokuna 21 Ka Hoʻoponopono Hemahema

Haʻawina 21.2.1- 100

  1. It’s going to be possible to find that lost earring.
    1. E hiki ana ke kiʻi ʻia kēlā kula pepeiao nalowale. (ʻiae)
    2. E hiki ana ke loaʻa kēlā kula pepeiao nalowale. (hiaʻo)
  2. This burning hot rock cannot be held.
    1. ʻAʻole hiki ke hoʻopaʻa ʻia kēia pōhaku ʻā.(ʻiae)
    2. ʻAʻole hiki ke paʻa kēia pōhaku ʻā.(hiaʻo)
  3. She can’t learn this chant.
    1. ʻAʻole hiki ke hoʻopaʻa ʻia kēia mele oli e ia. (ʻiae)
    2. ʻAʻole hiki ke paʻa kēia mele oli iā ia. (hiaʻo)
  4. She can’t learn this chant.
    1. ʻAʻole hiki ke aʻo ʻia kēia mele oli e ia. (ʻiae)
    2. ʻAʻole hiki ke paʻa kēia mele oli iā ia. (hiaʻo)



Haʻawina 21.2.2-101

  1. Her brother can wake us up at quarter to six.
    1. Hiki i kona kaikunāne ke ala i ka hapahā i koe kani ka hola ʻeono. (hehele)
  2. This doctor can (begin to try to) cure your disease within three months.
    1. Hiki i kēia kauka ke hoʻōla i kou maʻi ma loko o ʻekolu māhina. (hamani)
  3. I am going to be able to give your parents the maile lei(s) (on their necks).
    1. E hiki ana iaʻu ke hoʻolei i kou mau mākua i nā lei maile.



Haʻawina 21.2.3-101

  1. Lei canʻt open the door.
    1. ʻAʻole hiki iā Lei ke wehe i kēlā puka. (ikaiā)
    2. ʻAʻole hiki ke wehe ʻia kēlā puka e Lei. (ʻiae)
    3. ʻAʻole hiki ke hemo kēlā puka iā Lei. (hiaʻo)
  2. My hula teacher can look for/find maile on Oʻahu.
    1. Hiki i kaʻu kumu hula ke huli i ka maile ma Oʻahu.(ikaiā)
    2. Hiki ke huli ʻia ka maile e kaʻu kumu hula ma Oʻahu. (ʻiae)
    3. Hiki ke loaʻa ka maile i kaʻu kumu hula ma Oʻahu. (hiaʻo)
  3. Her short brother cannot touch her father’s underarm.
    1. ʻAʻole hiki i kona kaikunāne pōkole ke hoʻopā i ka pōʻaeʻae o kona makuakāne. (ikaiā)
    2. ʻAʻole hiki ke hoʻopā ʻia ka pōʻaeʻae o kona makuakāne e kona kaikunāne. (ʻiae)
    3. ʻAʻole hiki ke pā ka pōʻaeʻae o kona makuakāne i kona kaikunāne. (hiaʻo)




Haʻawina 21.4.1-102

  1. The other teapot
    1. Kekahi ipu kī aku
  2. The other ditches
    1. Nā ʻauwai ʻē aʻe
  3. My other journey
    1. Kekahi huakaʻi aku
  4. His uncle’s other hammer
    1. Kekahi hāmale aku a kona ʻanakala
  5. The other cones
    1. Nā kone ʻē aʻe
  6. Keʻalohi’s other shovel
    1. Kekahi kopalā aku a Keʻalohi
  7. Their other rings
    1. Nā komo lima ʻē aʻe o lākou
  8. The housesʻ other pipes
    1. Nā paipu ʻē aʻe o nā hale
  9. The house’s other pipes
    1. Kekahi mau paipu aku o ka hale




Haʻawina 21.5.1-106

  1. Ua ʻike mua anei ʻoe i kēlā kanaka e ku ana ma ʻō.
  2. ʻAʻole. He mea hou loa ʻo ia i koʻu manaʻo.
  3. Pololei nō paha ʻoe. Nānā! ʻaʻohe āna pāisi hāʻawe ʻōmaʻomaʻo.
  4. ʻO ia hoʻi. ʻAʻohe nō hoʻi haumāna o kēia kula o ia ʻano. ʻAʻole paha ʻo ia he haumāna.
  5. Eia naʻe, e paʻa anaʻo ia i ka puke ʻo Nā Kai ʻEwalu.
  6. ʻO ia anei? Nāna ia puke i kou manaʻo?
  7. Pehea lā. Nāna paha, na wai lā hoʻi.
  8. ʻO kēlā paha ka puke nalowale a Lei.
  9. Pēlā paha. E hele nō hoʻi kāua e nīnau i kona inoa a no ka puke nō hoʻi kekahi. 

 

 

Haʻawina Hui Pū ʻIa (110)

    1. One of Nani’s roommates is with her on their lānai and the other one is in the bathroom.
      1. Aia kekahi o ko Nani hoa lumi me ia ma ko lākou lānai a aia kekahi ma ka lumi hoʻopau pilikikia.
    2. They are talking about their fathers.
      1. Ke kamaʻilio nei lāua e pili ana i ko lāua mau makuakāne.

 

  • Nani: Does your dad eat raw squid?

 

      1. ʻAi kou pāpā i ka heʻe maka?

 

  • First Roomate: Yea. He does sometimes
  • ʻAe. ʻAi ʻo ia i kekahi manawa.
  • Nani: Because, I can get some from Kahui Kahananui them.
  • No ka mea, hiki ke loaʻa kekahi maiā Kahui Kahananui mā.
  • Nani: Weʻre going back to Molokaʻi this weekend and I can bring it back with me for you.
  • E hoʻi ana mākou i Molokaʻi i kēia hopena pule a hiki iaʻu ke hoʻihoʻi me aʻu nāu.
  • First Roomate: I think my dad will be real happy with the squid.
  • I koʻu manaʻo, e hauʻoli loa ana koʻu pāpā i ka heʻe.
  • First Roomate: He has two friends from Koʻolauloa and they all like raw foods.
  • ʻElua ona hoaaloha no Koʻolauloa a makemake lākou a pau i nā iʻa maka.
  • Nani: Iʻll ask Kahui for three jars of raw squid.
  • E noi aku au iā Kahui no ʻekolu ʻōmole heʻe maka.
  • Nani: Give one bottle to your dad, and give the second bottle to one of his friends from Koʻolauloa.
  • E hāʻawi aku i kekahi ʻōmole i kou pāpā, a e hāʻawi i ka ʻōmole ʻelua i kekahi o kona mau hoaaloha no Koʻolauloa.
  • Nani: And he can give the other bottle to his other friend from Koʻolauloa.
  • A hiki iā ia ke hāʻawi i kekahi ʻōmole aku i kona hoaaloha aku no Koʻolauloa.

 




Haʻawina Hoʻomanaʻo (110)

  1. Those female teachers are going to have twelve rice balls.
    1. He ʻumikūmālua ana pōpō laiki a kēlā mau kumu wāhine.
  2. Where is the wind going to be coming from tomorrow afternoon, teacher?
    1. Mai hea ana mai ka makani i ka lā ʻāpōpō ʻauinalā, e ke kumu?
  3. Where is the small leafed maile from, students?
    1. No hea mai ka maile lauliʻi, e nā haumāna?
  4. I didn’t find your lost needle.
    1. ʻAʻole i loaʻa iaʻu kāu kui nalowale.
  5. Leipua and I were the ones who walked the horses at noon.
    1. Na māua ʻo Leipua i hoʻohele i nā lio i ka hola ʻumikūmālua.
  6. Theyʻre going to be loading the cars on the barge (pāki) at four fifteen this afternoon, so I canʻt be late.
    1. E hoʻouka ana lākou i nā kaʻa ma luna o ka pāki i ka hapahā i hala ka hola ʻehā i kēia ʻauinalā, no laila, ʻaʻole hiki iaʻu ke lohi.
  7. Nani and Kaipo are about to get stung.
    1. Kokoke ʻo Nani lāua ʻo Kaipo e kiki ʻia.
  8. E hāʻawi mai i ʻeono hā’ina no kēia: I knocked him down again.
    1. Ua kulaʻi hou wau iā ia.
    2. Naʻu i kulaʻi hou iā ia.
    3. ʻO wau ka mea i kulaʻi hou iā ia.
    4. Ua kulaʻi hou ʻia ʻo ia e aʻu.
    5. Ua kulaʻi hou ʻia e aʻu ʻo ia.
    6. Ua hina hou ʻo ia iaʻu.
    7. Ua hina hou iaʻu ʻo ia.

 

Mokuna 20 Pahuhopu 2 行為者強調構文 Ke Kālele ʻana i ka ʻĀkena a ʻŌkena paha 関係節を用いた強調構文 Pepeke ʻAike

Pepeke Kālele ʻĀkena 日本語で言うと行為者強調構文になります。

(他の誰でもなく)私の先生が私を助ける

Na kaʻu kumu e kōkua iaʻu.

Nāna

Naʻu

 

強調するのが誰かの所有物で、それがkinoʻoの時は

No

No Keoni kēkā palaka, ʻaole no Kaleo.

あのシャツはKeoniのでKaleoのではない。

Nona

Noʻu

になります。

Kinoʻaの時は

Naʻu kēia puke, ʻaʻole nāu.

This book is MINE, not yours.

 

出身地を表す場合もNoを使います。

No Kauaʻi ana kāu ipo hou. Your new boyfriend is going to be coming from Kauaʻi (He was born in Kauaʻi and come to meet) 彼の出身地がから来る。

 

関係節を用いた強調構文 Pepeke ʻAike me ka Painu

ʻO ʻoe ka me i ʻai i kāu iʻa. 

私の魚を食べたのはあなただ。

You are the one who ate my fish.

 

目的語を強調する時は、関係節がKālele Kūlanaと同じ使い方になる。

私が叱るのはKaleoだ。

ʻO Kaleo ka mea aʻu e nuku ai.